Bogoslovno sjemenište
Postoji od 1806. godine kada ga je osnovao biskup Antun Mandić. Kako je, da bi se postalo svećenikom, potreban i studij, biskup Mandić osniva i studij filozofije i studij teologije.
Tijekom svoja dva stoljeća postojanja Bogoslovno sjemenište je proživljavalo razne teškoće. Bile su to nestašice, manjak prostora, nepovoljne političke okolnosti... Biskup Krapac je da bi povećao kvalitetu života, 1913. godine sagradio novu zgradu Sjemeništa, koja stoji do danas. U periodu nakon II. svjetskog rata Sjemenište se nalazi u krizi kao ostala sjemeništa na ovim prostorima. Bogoslovno sjemenište u Đakovu je opstalo, ali se brojem povećalo jer su se priključili i bogoslovi drugih biskupija.
Posljednjih 20 godina se Bogoslovno sjemenište i teološki fakultet administrativno odvajaju, da bi se 1994. odvojili i fizički jer fakultet seli u posebnu zgradu.
DANAS
Bogoslovno sjemenište možemo gledati na dvije razine. Ono je ustanova koja skrbi o odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata. No sjemenište su i ljudi koji u njemu žive: bogoslovi te poglavari (rektor, vicerektor, duhovnik i ekonom), koji se o tom životu i odgoju brinu.
J.J.STROSSMAYER
Nakon što je 1849. imenovan za đakovačkog biskupa odmah je filozofski studij dao prilagoditi učevnoj osnovi 7. i 8. razreda gimnazije, dodavši neke predmete iz filozofije. Osim toga Strossmayer se kroz 22 godine (1853.-1875.) brinuo i za studij i uzdržavanje franjevačkih bogoslova iz provincije Bosne Srebrne. Thunova reforma školstva ostaje na snazi sve do apostolskog pisma Pape Pija XI. "Deus scientiarum Dominus" 1931. Tada je filozofsko-teološki studij produžen na pet godina, a škola je dobila ime Visoka bogoslovna škola (VBŠ).
Teološki fakultet
Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nastavlja tradiciju studija filozofije i teologije u biskupskom gradu Đakovu dugu gotovo dva stoljeća. Biskup Antun Mandić je, naime, 6. studenoga godine 1806. otvorio u zgradi nekadašnjeg franjevačkog samostana Bogoslovno sjemenište i Lyceum episcopale.Potpunim teološkim studijem smatrao se onaj licej koji je imao četiri sistematizirana profesorska mjesta i isto tako četiri ispitana i odobrena profesora, što je Lyceum episcopale u Đakovu imao. Takav model studija bio je na snazi do reforme 1849., odnosno 1850. godine kad je ministar kulta i nastave grof Leo Thun donio zakon o reorganizaciji školstva, po kojoj je filozofijski odsjek postao gimnazija.
1994. uslijedila i promjena imena. Visoka bogoslovna škola mijenja naziv u Teologija u Đakovu, usklađujući nazivlje sa Zakonom o visokim učilištima Republike Hrvatske iz 1993. Statut Teologije u Đakovu, usklađen s crkvenim i državnim propisima, Statutom Sveučilišta u Zagrebu i Statutom Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, prihvaćen je 6. rujna 1999. godine na 7. redovitoj sjednici profesora Teologije u Đakovu.
